Svjetski tjedan mozga
Pokret, mozak i matematika – kako neurovježbe i fraktali poboljšavaju učenje
Aktivno učenje ne temelji se na usvajanju sadržaja, nego na načinu na koji učenici sudjeluju u procesu učenja. Spoj pokreta, koordinacijskih zadataka i kognitivnih izazova pokazao se kao učinkovit način poticanja moždane aktivnosti, poboljšanja fokusa i pamćenja te unaprjeđenja kvalitete učenja.
S ciljem unapređenja koncentracije i radne memorije učenika, provedena je radionica koja je povezala matematičko razmišljanje s različitim oblicima kretanja i kreativnog izražavanja.
Odgojno-obrazovni ishodi
Tijekom aktivnosti učenici su razvijali različite kompetencije. Učenik je mogao:
- izvesti različite neurovježbe i opisati njihov učinak na mozak
- povezati pokret s matematičkim zadatkom i donošenjem odluka
- poboljšati radnu memoriju kroz pokretne nizove
- održavati fokus uz fizičku aktivnost
- crtati fraktalni crtež i prepoznati njegovu ulogu u poboljšanju koncentracije i kreativnosti
- primijeniti kratke vježbe prstima kao pripremu za učenje
Opis aktivnosti
Uvodni dio bio je usmjeren na upoznavanje učenika s važnošću kretanja za rad mozga. Kroz razgovor su promišljali o tome zašto se koncentracija poboljšava kada je tijelo aktivno i kako pokret može utjecati na uspješnije učenje.
Središnji dio radionice obuhvatio je niz aktivnosti u kojima su učenici povezivali pokret i matematičko razmišljanje. Križni pokreti u kombinaciji s brzim zadacima aktivirali su obje moždane hemisfere, dok su aktivnosti poput „Mozgalice u pokretu“ poticale brzu obradu informacija i kontrolu impulsa. Vježbe ravnoteže i „pokretni nizovi“ jačali su pažnju, koordinaciju i stabilnost. Posebno zanimljiva bila je aktivnost „Hodaj i misli“, kojom se poticala kreativnost i fleksibilnost mišljenja kroz kretanje. U završnom dijelu glavnog rada učenici su izrađivali fraktalne crteže koji su unijeli smirenost, vizualnu organizaciju i kreativnu ekspresiju. Dodatna petominutna vježba prstima služila je kao kratka svakodnevna aktivacija mozga, pridonoseći boljoj komunikaciji između moždanih hemisfera i većoj mentalnoj jasnoći.
Završni dio bio je posvećen refleksiji. Učenici su analizirali koje su im aktivnosti bile najizazovnije, koje su im najviše pomogle u koncentraciji i koje bi vježbe mogli primjenjivati prije učenja.
Zaključak
Radionice su učenicima omogućile razvoj fokusa, radne memorije i koordinacije kroz kombinaciju pokreta, matematičkih zadataka i izrade fraktalnih crteža. Neurovježbe su potaknule učinkovitiju komunikaciju između moždanih hemisfera, bržu obradu informacija i veću razinu koncentracije, dok su fraktalni crteži pridonijeli smirenosti, razvoju kreativnosti i vizualno-prostornog mišljenja. Učenici su pritom razvili pozitivan stav prema tjelesno-kognitivnim tehnikama i pri tome se zabavili.
Autor: Irena Spasojević, prof.