Izvanučionička nastava: Gospodarstvo i čudesni svijet Like
U petak 27. rujna 2024. godine učenici smjerova šumarski tehničar, agroturistički tehničar i prehrambeni tehničar uz vodstvo nastavnika stručnih predmeta Mire Štimac, Svjetlane Kelemović-Mostarkić i Štefice Čanić upoznali su karakteristike ličkoga kraja.
Prva je destinacija bila najmlađi nacionalni park u Hrvatskoj osnovan 1999. godine NP Sjeverni Velebit koji je pravi mozaik sastavljen od najrazličitijih staništa: šuma, travnjaka, stijena, točila i rijetkih vodenih staništa koja su dom mnogim biljnim i životinjskim vrstama te gljivama. Prepoznatljiv je po krškom reljefu koji po raznovrsnosti, mnogobrojnosti i razvijenosti krških oblika ulazi u red najzanimljivijih krških dijelova svijeta, a obuhvaća i nekoliko otprije zaštićenih područja. Veći dio, više od 80% površine, prekriven je šumama unutar kojih je zabilježeno 14 različitih šumskih biljnih zajednica.
Bogatstvo flore upoznali su u Velebitskom botaničkom vrtu koji se nalazi u Modrić dolcu na nadmorskoj visini od 1480 metra. Osnovan je 1967.godine a predstavlja i spomenik parkovne arhitekture. U vrtu danas raste oko 300 biljnih vrsta, karakterističnih za Velebit, od kojih su neke samonikle, a druge su donesene s ostalih dijelova Velebita. Prošetali su kružnom kamenitom stazom dugom 600 m oko Balinovačke ponikve koja se nalazi u središnjem dijelu Vrta te tako upoznali posebni botanički rezervat Zavižan-Balinovac– Velika kosa.
Velebitskim planinarskim stazama nastavili su do okolnih vrhova: vidikovca Velika (Zavižanska) Kosa (1620 m), Vučjak (1644) m gdje su se otvorili prekrasni vidici na kvarnerske otoke i Liku.
S obzirom da je planina Velebit prirodna granica između kontinentalne i mediteranske Hrvatske, u njegovom vršnom dijelu sukobljavaju se dvije klime što uzrokuje nepredvidive vremenske prilike. Podno vrha Vučjak nalazi se Meteorološka postaja Zavižan, najviša u Hrvatskoj, koja vrijeme prognozira svaki dan bez prestanka još od 1953. godine. Zbog specifičnog položaja ova postaja ne mjeri samo meteorološke elemente poput tlaka, temperature i vlažnosti, već je i jedna od postaja koja prati fizikalni i kemijski sastav atmosfere. Promjene u atmosferi, njenom sastavu i kvaliteti bitno je promatrati, stoga je ova postaja od velike važnosti Sredozemlju, ali i Europi. U neposrednoj blizini smješten je Planinarski dom Zavižan, jedna od omiljenih polazišnih točaka za planinarske ture po Velebitu koji nudi jednostavan prilaz, klupe i odmorišta. Dom se nalazi na 1645 m, povrh strmih livada gleda na more, zavižansku kotlinu,Veliki Zavižan i Hajdučke kukove.
Druga destinacija bio je Interpretacijski centar Krasno - Kuća šumarstva. Otvoren je 2005. godine na 240. obljetnicu postojanja Šumarije Krasno te je prvi šumarski muzej u Hrvatskoj. Stalni postav zbirke obuhvaća 300 eksponata iz povijesti šumarstva ovog kraja. Uz stare alate i pribor za sječu, uređivanje i uzgajanje šuma, planove obavljanja meliorativnih zahvata te rasadničku proizvodnju, učenici su tu mogli vidjeti i transportna sredstva nekad korištena u šumarstvu, stare šumarske karte, fotografije, pisane dokumente i stručnu literaturu te trofeje divljači koja obitava na ovom području.
Treća destinacija bila je obiteljska sirana Runolist s višegodišnjim iskustvom u proizvodnji sira. Učenici su se upoznali s fazama u proizvodnji sira po tradicionalnoj recepturi uz najviše standarde higijene i zdravstvene ispravnosti u kušaonici sira.
Četvrta destinacija bila je Majerovo vrelo jedno od tri velika izvora rijeke Gacke. Vrelo se nalazi u Sincu (općina Otočac). Okruženo je livadama, a na samom izvoru nekoliko je starih mlinica unutar kojih su predstavljeni različiti OPG-ovi. U mlinici Franca Mayera učenici su se upoznali s mlinarenjem kroz povijest, ali i doživjeli proces proizvodnje svježe samljevenog domaćeg brašna. U jednoj od mlinica predstavljeno je šumarstvo sa suvenirima od drveta.
Učenici su na ovom području proučavali i uspoređivali morfološke osobine te determinirali i prikupljali herbarijske primjerke biljnih vrsta iz gorskog vegetacijskog i pretplaninskog pojasa Hrvatske.
Izvješće sastavila:
mr.sc.Štefica Čanić, dipl. ing. šumarstva, prof savjetnik